- Kavu su u Europu donijeli trgovci sa svojih putovanja na daleki istok i Levant. Prvi put je spomenuta od strane Leonharda Raowalfa, cijenjenog doktora medicine i botanike u zapisu "Raowolfova putovanja ". To je bilo daleke 1576. godine, a zapis kaže: "Ako poželite nešto popiti ili pojesti u blizini postoji otvorena prodavaonica, gdje sjednete na zemlju ili tepih i pijete u društvu između ostalog, oni imaju izvrsno piće koje zovu CHAUBE (kava). Piće je crno, gotovo kao tinta, pomaže kod zdravstvenih poteškoća, uglavnom želučanih. Piju ga rano ujutro na otvorenom, bez kineskog porculana, vruće... Često ga prinose ustima, no svaki put otpiju tek malo i dodaju ga redom u krug.

- Uporaba kave se iz Konstantinopolisa u zapadnu Europu proširila preko Italije, gdje je postala brzo prihvaćena zbog venecijskih trgovačkih odnosa s Levantom. Talijanski botaničar i liječnik Prospero Alpini je sa svojih putovanja u Egipat (1850) donio prvi službeni opis biljke kave, koji je objavio u Veneciji: "Vidio sam to drvo u Kairu. Podsjetila me na biljku iz Egipta koja daje voće a nazivaju ga bon ili ban. Arapi i Egipćani od njega rade neku vrstu napitka koji piju umjesto vina, te ga nude na svim javnim mjestima, kao što mi nudimo vino. Napitak nazivaju CAOVA. Drvo koje sam vidio izgleda kao (kurikovina), ali su mu listovi deblji, čvršći; zeleniji. Nikad nije bez lišća. "

- Kava je u početku svoje europske povijesti često puta bila osuđivana i zabranjivana od strane katoličke crkve. Nazivali su je sotonističkim napitkom, koji su muslimani pili umjesto vina. Kava im je bila zamijena za vino koje im je bilo zabranjeno radi veze s kršćanskim svetim običajima. U ono vrijeme, Papa Klement VIII je iz znatiželje i sam probao kavu koja mu se toliko dopala da ju je odlučio blagosloviti kao kršćansko piće.

- Prema zapisima, prve bobice kave je u Veneciju donio Pirre Della Valle sa svog putovanja u Tursku 1615 godine. U početku se kava uglavnom koristila u medicinske svrhe, te se vrlo skupo naplaćivala.

- Prva kavana u Italiji je otvorena 1645 godine, kada se kava prodavala uz sva ostala osvježavajuća pića. Krajem XVIII stoljeća pandan orijentalnoj kavani nazvan je CAFFE. Po uzoru na talijanske caffe-e, otvoreni su mnogi ugostiteljski objekti u Francuskoj, Njemačkoj i Engleskoj.

- Najpoznatija Venecijanska kavana "CAFFE FLORIJAN " otvorena je 1720 g. od strane Florijana Francesconia na Trgu Sv. Marka, u kojem se u ono vrijeme skupljala svjetska elita.

- 1644 g. kava je uvedena u Francusku preko Marsseillesa (P.dela Rouqe);

- 1650 g. prva kavana u Oxfordu, piće su isprva favorizirali samo studenti;

- 1652 g. objavljen je prvi oglas za kavu, Pasqna Rosee je prvi dobio odobrenje za javnu prodaju kave u Londonu; londonski trgovci su stekli naviku pijenja kave u Turskoj i Dalmaciji,

- 1616 g. Pieter van dan Broeck je donio kavu iz Moche u Nizozemsku,

- 1670 g. običaj pijenja kave je donesen u Njemačku iz Londona, kad je jedan engleski trgovac otvorio kavanu u Hamburgu;

- 1683 g. sa opsadom Turaka kava je došla i do Beča, gdje se otvorilo mnogo elitnih kavana koje su ubrzo postale uzor cijelom svijetu, najpoznatija kavana je SACHER CAFFE;

- 1624-1664 g. kava je uvedena u Sjevernu Ameriku iz Amsterdama, za vrijeme okupacije. Po uzoru na europske u Novoj Engleskoj i ostalim kolonijama se se otvorile kavane;

- 1808 g. otvorena je prva robna burza za kavu u Bostonu kao posljedica jakog razvoja tržišta na tom području;

- najpoznatija "željeznica kave " - vodi od Santosa do San Paola i dugačka je 49 milja. Na nekim mjestima doseže i 2500 metara nadmorske visine.